Ubutumwa bwa kane bugenewe abahutu baba hanze y’ibihugu byabo umutwe: Reseaux des Hima-Tutsi (2015)



Download 378.3 Kb.
Page3/6
Date13.05.2017
Size378.3 Kb.
#17922
1   2   3   4   5   6

CENTRE DE GEDEON: icyo kikaba ari ikigo gishinzwe kureba ibyerekeranye n’umutekano muri ka karere ka havila twabonye noneho kigakora rapport buri gihe no kuyoherereza ya INSTITUT DE HAVILA.

  • CENTRE ROI SALOMON: aho muri icyo kigo bita ku byerekeye ubukungu mu karere twabonye haruguru. Hareberwamo ibyo kwikubira amabuye y’agaciro yose acukurwa muri Zaire n’ubundi bukungu bwaho bwose.

  • CENTRE HAKIM: iki ni ikigo gihuriwemo n’impuguke mu by’ubuvuzi n’ubuhanga bakaba bakurikirana iby’imibereho y’abahima uko ibihe bigenda bisimburana.

  • CENTRE DE MULENGE: iki ni ikigo gishinzwe ikoranabuhanga mu by’itumanaho. Gishinzwe rero gukusanya inkuru zose zireba akarere ka havila no kuzitangaza bakoresheje uburyo ubwo ari bwo bwose.

  • CENTRE D’ISHANGO: iki nacyo ni ikigo gishinzwe ibyerekeranye na logistique: gukorakoranya ibintu byo gushyira muri za musees zabo no kurinda umuco wabo ngo utibagirana.

  • CENTRE TECHOUVHAH: iki ni ikigo gishinzwe guhuza abahima batuye muri havila cyangwa grands lacs n’abaturiye uruzi rwa Nil (Ethiopia, Somalia, Erythrea, South Soudan n’ibindi).

  • CENTRE SACEGA: aha naho higirwamo ibyerekeye ubutabera, bakagerageza no gushakisha ibimenyetso bibahuza n’abayahudi aho gushaka ibibahuza na les homes de guerre!

  • CENTRE BILKIS-REINE DE SABA: aha rero higirwamo ibyerekeranye na politique n’imitegekere yo mu karere ka havila.

    Muri ayo magerageza yose rero twabonye ko badahwema gukora, hari aho bagera bakitwaza na Biblia bagasoma n’imirongo imwe n’imwe muri icyo gitabo: Yesaya 18:1-2 aho Biblia igira iti: Dore re! Dore igihugu gihindisha amababa kiri hakurya y’imigezi ya Ethiopia, cyatumye intumwa zinyura mu Nyanja zigenda ku mazi ku bihare by’inkorogoto, kiti “Nimugende, mwa ntumwa mwe z’impayamaguru, musange ishyanga ry’abantu barebare b’umubiri urembekereye, ryahoze ritera ubwoba na bugingo n’ubu, ishyanga risenya rigasiribanga, igihugu cyaryo kikagabanywa n’imigezi”. Ngayo nguko ngo ako karere kavugwa rero ni akabo bantu barebare kakaba gakikijwe n’imigezi irimo uruzi rwa Congo. Ngo ni akarere kose rero kagizwe n’ibiyaga bigari ngo abatutsi bakaba baragahawe n’Imana kakibagirana. Bakaba rero bagomba kukigarurira ndetse bakabatije n’akazina: “EMPIRE HIMA TUTSI”! Iyo Empire Hima rero ikaba igizwe n’ibihugu bikurikira:

    1. Rwanda: akarere kose k’Urwanda capitale Kigali

    2. Burundi: akarere kose ‘Uburundi capitale Bujumbura

    3. Buha: riva ku izina Baha canke Muha akaba ari ubwoko bw’abahutu bibera i Kigoma muri Tanzania. Buha rero risobanurwa mu yandi magambo ngo Tanzania.

    4. Ankole: akarere ka Uganda gatuwe n’Abanyankole akaba ari nabo Museveni akomokamo.

    5. Buhavu: akarere kagizwe n’intara ya Kivu mu cyahoze ari Zaire.

    Utwo turere iyo uduterateranyije ubona icyo bise “EMPIRE HIMA TUTSI”. Wibuke kandi ko utwo turere kugeza ubu dutuwemo n’ababantu a plus de 80%. Ushobora kwibaza rero aho bazashyirwa. Nanjye nahita nkubaza nti none se ba Habyarimana na ba Ndadaye bashyizwe he? Uzasanga muri ako karere kose umuhutu ushatse kwishyira hejuru, bahita bamwica cyangwa bakamufata bakamujyana aho bamufungisha ijisho. Uzajya wumva abahutu aho bishyize hamwe hose bashaka kurwanya imigambi y’abo bahima, abayobozi babo bahita bahigwa bakicwa cyangwa bagafungwa cyangwa bagafatwa bagafungishwa ijisho. Urugero ni nko mu ishyaka FDLR. Reba abayobozi baryo uko bagirwa i Burayi. Kandi n’abari mu mashyamba barakurikiranwa bakagarurwa. Niyo wakumva bavuga ngo bigaruye ariko ntuzemere ahubwo umenye ko abahima babifitemo uruhare. Hari ihigwa ry’abahutu ridasanzwe muri utwo turere niba utanabyumva neza kubera ko bahera ku bo hejuru bafite imyanya ikomeye nakwita leaders ariko umenyeko no hasi bazohagera nitudahaguruka.

    *Hagati aho reba utuntu mperutse gusoma twerekeye FCLR iyi ikaba ihuje FDLR-Foca na PS-Imberakuri*

    *Mperutse kubona FCLR igereranywa n’akana k’agahungu gafite nk’imyaka 4 gahagaze ahantu kameze nk’inkingi yikoreye ikintu kimeze nk’igisenge cy’inzu. Jye ubwo nari mpagaze ahegereye ka gahungu nuko mba nabonye ko cya gisenge kigiye kukarusha ingufu nuko ntangira kugahamagara ngo kavemo igisenge kitakagwira. Mu gihe kasaga n’akatarabyumva cya gisenge cyahise kikarusha imbaraga kikubarara hejuru gahita gapfa! Wumvise akapfuye ako ariko? Hapfuye FCLR ariko ngirango wabonyeko FCLR=FDLR+PS! Agapfa kaburiwe ni impongo.*

    Abahima bafashijwe n’abazungu burya hari umurongo utukura baciye, iyo umuhutu awurenze akandagira muri jenoside (soma ubutumwa bwa 2) cyangwa agakandagira mu buhake (soma ubutumwa bwa 1). Iyo ari ishyaka rikubiyemo abahutu nk’uko FDLR imeze rirenze uwo murongo rihita ryinjizwa muri liste des groupes terroristes. Iyo bigeze aho ntiwongera kumva Kagame ahubwo wumva USA! Abahutu rero mbabwije ukuri ko uwo murongo utukura nta muhutu uzawurenga atitwaje amaraso ya Yesu. Ni ukuvuga ko muri ako karere ka havila hari ikintu kimeze nka jenoside y’ababantu en progression! Hari umututsi uherutse kwivugira ko hari igihe rukara izaca akagozi! Ugira ngo barabihisha se? Dore liste y’abatutsi b’ibihangange bari canke bahoze muri INSTITUT DE HAVILA:



    http://i.ytimg.com/vi/zvimx6hgwau/maxresdefault.jpghttp://i.ytimg.com/vi/eidj81mler0/maxresdefault.jpghttp://s4.e-monsite.com/2011/04/17/02/resize_550_550/pict0078.jpghttp://www.milquet.all2all.org/img/jpg/gaspard_kirombo.jpghttp://1.bp.blogspot.com/_t4dx0dfh-zw/tibk9ljsgei/aaaaaaaaabu/qlueqauqowm/s320/kimenyi.jpghttp://ikazeiwacu.unblog.fr/files/2013/08/bugera.jpghttps://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:and9gct9umqsahr6mxwqt8n1skj9bdpnw2ylbwl3j8ss6qrikqu9sgj-afc-ng

    1. Jean Bwejeri: uyu ni professeur uzwi cyane mu isi mu byerekeranye n’ubushakashatsi, akaba ari nawe perezida wa institut de havila.

    2. Maitre Mathias Niyonzima: uyu ni docteur en droit akaba ari professeur muri universite ya Nantes.

    3. Capitaine Ciramunda Richard – Delvaux: uyu ni specialiste en criminologie. Yize muri Ecole Royale Militaire de Bruxelles.

    4. Mr Gaspard Kirombo: uyu ni umuhanga mu bya sciences politiques et sociales

    5. Kimenyi Alexander: professeur americain d’origine tutsi-rwandaise (déjà mort)

    6. Deogratias Bugera: ancien refugie rwandais au Congo-munyamulenge

    7. Bizimana Karahamuheto: mubyara wa Kagame akaba yiyita umunyamulenge



    8. Jerome Gapangwa Nteziryayo: eveque d’Uvira et docteur en histoire ecclesiastique n’abandi.

    IBYEREKEYE NYERERE NA EMPIRE HIMA TUTSI

    Burya abatutsi dusanga mu bihugu nka Uganda, Rwanda, Burundi, TZ, DRC, Lesotho n’ahandi, inzozi zabo ni ugutegeka Afrique noire yose bakayishyiramo ikintu kimeze nk’ubuhake. Aho bari hose rero barafatanya noneho bagashyiraho umutegetsi w’umututsi. Uyu Nyerere rero akaba yari ari ku isonga ry’abafite ibi bitekerezo gusa umuntu yakwibaza aho yabivanye aho ariho! Nyerere yashyigikiye Odwumegu Emeka Ojwuku washakaga ko intara ya Biafra yigenga muri 1967. Aho ni muri Nigeria aho ba Generali Yakubu Gowoni, Olusegun Obasanjo, Mohamed Buhari, Ibrahim Babangida na Sani Abacha bari bamaze imyaka myinshi bahererekeranya ubutegetsi mu makinamico bitaga ama coup d’etat. Uwo mugabo rero washakaga ko intara ya Biafra yigenga witwa Ojwuku ni umututsi naho abo basirikare bakaba ari abahutu, ndetse ngo abo bahutu bose bariganye! Ibyo rero byo kubona abahutu bahererekanya ubutegetsi bwa Nigeria byateye isesemi Nyerere nuko ahitamo Nigeria kuyisaturamo kabili ngo igice kimwe agihe abatutsi noneho ikindi akirekere abahutu! Nyerere nubwo atashoboye kugera ku migambi ye, ariko ibyo bitekerezo ntaho byagiye. Ubu hari ikintu musigaye mwumva bita BOKO HARAM kirirwa cyica abahutu muri Nigeria. Burya ni uwo mugambi wo gusatura Nigeria ukaba kandi ushyigikiwe na USA! Ngirango uherutse kumva ba bakobwa b’abanyeshuri b’abahutukazi banyurujwe na BOKO HARAM Nigeria bigahera: Burya Nigeria yamaze kubona abo barwana abo ari bo! Nyerere uwo nyine yafashije kujya ku butegetsi ba Mengistu Haile Mariam muri Ethiopia 1974, afasha Albert Rene muri Seychelles 1976, afasha Yoweri Museveni muri Uganda 1986, afasha Pierre Buyoya i Burundi na ka Paul Kagame mu Rwanda 1994. Mu gitabo uwari perezida wa Seychelles yanditse mu mwaka wa 1978 amaze guhirikwa ku butegetsi muri iyo nkubiri ya Nyerere cyitwa “Paradise Raped”, Manchana yasobanuye ukuntu Nyerere arimo yimika abaperezida ashaka mu bihugu by’Amajyepfo ya Sahara kugira ngo yagure intara ye. Izo kandi mu by’ukuri zikaba ari zo nzozi zo gushyiraho Empire Hima Tutsi. My question is the same: izi nzozi Nyerere yazikuye he? Imbere ndaza gusa n’ugusubiza. Muri icyo gihe kandi, Museveni yiganaga na John Garang muri Universite de DSM, Nyerere yahoranaga nabo mu manama, hari nko muri za 1970, ku buryo byagezeho bikarakaza abategetsi bagenzi be ndetse bagatangira no kubyinubira. Ntabwo ariko ibyo byamuciye intege ahubwo muri 1979, Nyerere uwo nyine yahise ajyana Museveni muri Mozambique amushyira mu ishyaka rya FRELIMO ngo yige iby’intambara. Aha birakwereka ko Nyerere yari afite umugambi uhambaye ku gihugu cya Uganda ndetse mbere y’uko TZ irwana na Uganda! Birashoboka ko Iddi Amin yabimenye agahita yambuka umupaka ingabo ze zikinjira muri TZ mu kintu gisa n’aho cyari kigamije mu by’ukuri kuzimya iyi gahunda ya Nyerere. Nyerere ariko nyine kuko ariwe wari ashyigikiwe na UK na USA, yahise yinjira muri Uganda agera i Kampala naho Iddi Amin we yirukira muri Libye. Muri iyo ntambara ya mbere ariko ya TZ na Uganda wibuke ko ba Museveni batagaragayemo, ahubwo basigaye inyuma, ariko nyine igihe kigeze Nyerere abaha intwaro bajya i Kampala. Dusimbukire muri 1994 FPR imaze gufata ubutegetsi i Kigali. Nyerere yahamagaje abanyamakuru iwe mu rugo –icyo gihe yari yaramaze kwegura ku bu perezida bwa TZ mu cyo yise ‘KUNG’ATUKA’ ahubwo arimo kwitegura kuyobora Empire Hima Tutsi- Musasani, DSM, nuko ababwira ko atishimiye ibitero bya George Bush muri Irak. Nuko yakomeje agaya ubutegetsi bwa Mwinyi wamusimbuye (umuhutu ufite inkomoko muri Zaire) ko ngo bwacecetse ntibugire icyo butangaza ku nsinzi ya FPR mu Rwanda. Nuko akomeza agira ati: bariya (ba Kagame) ni abahungu bacu turabazi bakuriye muri TZ ni twe twabareze kandi twabakurikiraniye hafi kugeza hariya bageze!

    *Dore uko iyimikwa rya Nyerere ryagenze*

    *Muri urwo rwego rero rwo gutegura Nyerere ngo abe uhagarariye Empire Hima Tutsi, akaba ari na cyo cyari cyatumye mu by’ukuri yegura ku butegetsi bwa TZ, bafashe ubutaka bwa TZ, DRC, Burundi, Rwanda na Uganda babuteranyiriza hamwe, noneho babujyana ahantu hitwa Butiama: ni nka Commune Nyerere yavukiyemo iri mu Majyaruguru y’Uburengerazuba bwa TZ aherekeranye na Kenya, nuko bafata bwa butaka, bafata n’ihene, bacukura umwobo barangije bashyiramo bwa butaka hamwe na ya hene nuko Nyerere asimbuka wa mwobo barangije bamuvugira amagambo nuko aba yimitswe kuba umubyeyi wa Empire Hima Tutsi.*

    Aha ariko ngira ngo urabona ko bibagiwe gushyiramo ubutaka bwa Kenya na Sudani y’Amajyepfo akaba ari nayo mpamvu zihora zibaca mu myanya y’intoki. Wiboneye ariko umuhango wakorewe i Butiama? Burya bagaragaza ko ibi bitekerezo byo gushyiraho Empire Hima Tutsi ari Satani wabibashyizemo. Ako gakino kandi ko kuvangavanga ubutaka ni na ko Nyerere yakinnye avanga ubutaka bwa Tanganyika na Zanzibar akabigira igihugu kimwe. Muri icyo gihe kandi akaba ari nabwo Nyerere yashakaga no gufatanya TZ na Kenya ariko Jomo Kenyatta akanga ayo mabwa. Burya Jomo Kenyatta yari yamaze kumenya neza imigambi ya Nyerere. Ndetse burya igishushanyo cya kera cya TZ cyerekanaga ko TZ igera no ku cyambu cya Mombasa noneho umusozi wa Kilimanjaro wo ukaba muri Kenya. Abongereza babibonye basanga TZ nigira ibyambu bibiri DSM na Mombasa izahaka ibihugu baturanye nuko Mombasa bayiha Kenya naho Kilimanjaro bayiha TZ!



    *Reka turebe Nyerere mu ntambara zo muri Zaire*

    Avril 1995 habaye inama ya SADC muri Afrique du Sud yari yatumiwemo USA na Nyerere ikaba yari igamije kwiga ikibazo cya Zaire n’ukuntu Mobutu yarekura ubutegetsi. USA batanze proposition ko habaho Conference Nationale Souveraine iyobowe na Monseigneur Monsengo noneho bakamufasha gufata ubutegetsi no gushyiraho gvt de transition izamara 2 a 3 ans igategura amatora. Nyerere ariko we yerekana ukuntu Monseigneur Monsengo atazashobora guhuza abazairois bose ahubwo atanga indi proposition yo gutegura scenario a l’Ethiopie ou a l’Erythree. Kubera ko SADC, USA na Nyerere bose bemeranwaga ko Mobutu agomba kugenda, bemeye igitekerezo cya Nyerere noneho bagabana imirimo. TZ ifata responsabililte de coordination, Afrique du Sud na Zimbabwe zifata logistiques naho TZ, Angola na Zambie zisabwa kuzana les troupes. Bigiye gushyirwa mu bikorwa Nyerere nyine yahise atangira kwinjizamo agenda ze. Ubwo yahise yumvikanisha ko TZ itagitanze les troupes ahubwo apendekeza ko Rwanda na Uganda ari zo zigomba kuzana les troupes! Ati ndetse ibyo bihugu bivuye mu ntambara bifite ikibazo cy’umubare munini w’ingabo kandi ntibiri muri SADC. Kubera rero ukuntu Nyerere yubahwaga icyo yavugaga cyose cyaremerwaga, ndetse ngo iyo yageraga mu nama ya SADC abandi bose barahagurukaga! Dusubiye inyuma gato ariko wibuke ko Nyerere ariwe wateguye Museveni akamushyira ku butegetsi muri Uganda hanyuma akamuha mission yo gusubiza abatutsi ku butegetsi mu Rwanda. Museveni nawe ategura Rwigema na Kagame abasubiza mu Rwanda ariko nawe abaha indi mission yo gufata East Zaire. Ubwo uri kumva ariko uko ibintu byagenze? Icyaje gutungura ariko ni uko Rwigema, bivugwa ko yari royaliste, yanze mission yo gufata East Zaire nuko bimutera gushwana na Museveni ndetse bimuzanira urupfu noneho Paul Kagame agakomeza urugendo wenyine. Reka dusubize amaso inyuma gato ku byerekeye Mobutu. Bigeze muri 1990, Mobutu a declare le multipartisme. Bigeze hagati ya 1992 na 1993, Mobutu a organize la Conference Nationale Souveraine kandi yemera ko yiteguye kurekura ubutegetsi. Mu gihe iyo CNS (Conference Nationale Souveraine) yari imaze guterana, muri East Zaire hahise haduka imvururu hagati y’Abahunde (bantous autochtones) n’Abahima rwandophones precisement muri Nord Kivu. Izo mvururu zahuruje abasirikare ba Mobutu les FAZ noneho barinda les tutsi rwandophones ariko bamwe muri bo bari bamaze kwicwa. Hagati aho ariko mu gihe cya CNS, Museveni yari yashoboye gucengezamo umumaneko w’umuganda witwa Namwisi Mavungi. Uwo rero ngo yageze muri CNS yinjizamo ikibazo cy’ubwenegihugu bw’abanyamulenge mu by’ukuri kitari ku murongo w’ibyigwa. Ibyo nabyo byateye akavuyo muri CNS. Wibuke kandi ko muri 1972 Mobutu yigeze gukora decret yemereraga ubwenegihugu abanyamulenge bose ariko hanyuma akaza kwisubiraho ahubwo akemeza ko umunyamulenge wese ushaka ubwenegihugu yandike abusaba ku giti cye. Ariko amakuru angezeho nonaha avuga ko kugeza uno munsi nta munyamulenge numwe urandika ku giti cye asaba ubwenegihugu bwa DRC, ahubwo bose bakomeje kwiberaho nk’abakongomani. Izo mvururu rero zo muri East Zaire, ndetse bigakubitiraho n’ako kajagari ko muri CNS, byahuruje Museveni ajya kwa Nyerere nuko avuga agira ati: None se mzee ntubona ko abatutsi bongeye gupfa muri East Zaire? Yakomeje abaza Nyerere uko bari bugenze Mobutu. Noneho Nyerere amusubiza muri utu tujambo: Mwamukuyeho se? Noneho ubwo bahise bakora inama yo gushaka umuntu basimbuza Mobutu nuko TZ itanga izina rya Laurent Desire Kabila ariko USA bo batanga izina rya Wamba dia Wamba. Uyu kandi Wamba dia Wamba ngo yize muri USA arongora umuUSA nuko Nyerere niwe wamukuye muri USA ngo ajye kwigisha muri universite y’ i DSM. Nuko bemeranywa ko Laurent Desire Kabila azaba president naho Wamba dia Wamba we akaba premier minister. Nuko batangiza AFDL (Alliance des Forces Democratiques pour la Liberation du Congo) noneho intamabara iratangira muri East Zaire. Ingabo za AFDL igihe ziteguraga gufata Kinshasa, Laurent Desire Kabila we yari i Lubumbashi ari umuvugizi wa AFDL, s’est autoproclame le president nuko Kinshasa ifashwe ahita agenda yinjira muri presidence! Ubwo ariko yasuzuguye Museveni na Kagame kuko bo bari bemeranyijwe ko ahubwo nibagera i Kinshasa bazakora inama mbere y’uko bashyiraho president. Igihe rero cyarageze noneho Wamba dia Wamba ajya i Kinshasa kugirwa premier minister nk’uko byari biteganyijwe ariko ageze i Kinshasa Laurent Desire Kabila yanga kumwakira. Wamba dia Wamba yamaze 1 mois muri hoteli i Kinshasa bimuyobeye asubira i DSM. Burya abari iruhande rwa Laurent Desire Kabila bari bamaze kumubwira ko ahubwo Wamba dia Wamba ari umuntu wa CIA. Noneho Nyerere bimuyobeye yahise ategura urugendo rw’iminsi 9 muri DRC asura Kinshasa, Katanga na Province Orientale. Mu biganiro yagiranye na Laurent Desire Kabila i Kinshasa, Nyerere yamusabye ko ideni DRC yari ifite nyuma y’intambara ryabarirwaga kuri 15 milliards US$ ko baba baretse kuryishyura noneho akabafasha rigahanagurwa. Nyerere ariko abantu yari yizeye ko bazamufasha kurihanagura bo muri FMI, bamusabye inyoroshyo ihwanye na 7 milliards US$ nuko abikojeje Laurent Desire Kabila arabyanga ahubwo ahitamo ko DRC yishyura ideni ryose. Nyerere yanasabye ko abanyamulenge bose bahabwa nationalite ariko nabyo Laurent Desire Kabila amaze kubyitegereza yarabyanze nuko Nyerere abona echec atyo ariko ntiyarekeye aho. Hagati aho ariko muri SADC bari batangiye kubona ko Nyerere yababeshye. Nuko congres ya CCM yarateranye noneho Robert Mugabe ayitumirwamo, ahawe ijambo nawe yemeza ko ahubwo Laurent Desire Kabila bamwibeshyeho. Nuko rero byakomeje hemezwa ko na Laurent Desire Kabila avanwa ku butegetsi agasimbuzwa Wamba dia Wamba. Ubwo hahise hategurwa RCD Goma na MLC ariko bigeze i Kinshasa birakubitwa nuko batangira ibyo gutegura coup d’etat! Uwo mugambi ntiwari woroshye na busa ariko kubera ko ingabo za Zimbabwe na Angola zari zikiri i Kinshasa. Byabaye ngombwa ko USA ikina. Muribuka ko muri icyo gihe igihugu cya Angola nacyo umugabo witwa Jonas Savimbi yari akigeramiye, ibyo rero byatumye USA ibona umuryango binjiriramo. Bumvishije Angola ko bazabakiza Jonas Savimbi nibaramuka nabo (Angola) bemeye kuva kuri Laurent Desire Kabila. Angola yahise yemera vuba na bwangu, Jonas Savimbi aricwa na Laurent Desire Kabila aricwa asimbuzwa uwo bibeshyaga ko ari umuhungu we n’ibindi. Nubwo ariko Nyerere yari afite imigambi itoroshye ntabwo yashoboye kuramba kuko nawe yaje guhurira n’urupfu i Londres 1999. Abari bamuri iruhande igihe yashiragamo umwuka ariko, bemeza ko yapfuye arira cyane avuga ko aririra TZ, uretse ko burya yajijishaga ahubwo yaririraga Empire Hima Tutsi. Burya yari yateye ijisho abona abasigaye bose, Kagame na Museveni ari imbwa batazashobora kugera ku ndunduro ya plan yari yarateguye. Urupfu rwe kandi umengo rufise isano nibi byo gushyanuka mu gushyiraho Empire Hima Tutsi! Ubonye Nyerere muri Zaire?

    Nuko rero umenyeko abatutsi bataryama, birirwa bacura utuntu tunyuranye mu bihugu binyuranye barimo ku buryo iyo babuze ay’iburyo bakama ay’ibumoso. Ils savent tres bien sataniquement planifier kandi imbere ndaza kukwereka impamvu. My friends hutu, abatutsi ntibahwema guharanira iyo migambi biyemeje yo gukoloniza Afrika babinyujije mu ntambara canke mu tundi tuntu tw’amayeri. Iyo bibaye ngombwa barakubwira ngo mwiyunge ariko burya iyo murangije bahita bagutegekera muri bwa bwiyunge. Ibyo nibyo byayigwiririye Zanzibar. Bagiye kubigerageza muri Kenya ibatera utwatsi. Babibonye bati bon OK aho kugirango twiyunge tube igihugu kimwe mucyo bita Union, babihindura izina bati ahubwo twiyunge mu cyo bita Communaute kuko muri ubwo buryo bwa kabiri buri gihugu kigumana imipaka yacyo. Nibwo bashyizeho East Africa Communauty (EAC) yibumbiyemo TZ, Kenya, Uganda, noneho ubu hinjiyemo Rwanda na Burundi ubu bari kureba n’ukuntu bashyiramo Sudani y’Amajyepfo. Ibyo byose kandi burya babikora bafite icyo bagamije. Iyo bigeze imbere batangira kukwereka ukuntu imipaka yashyizweho nabi n’abazungu ko kandi bishoboka kuyimura.



    *Ntibahwema gushyiraho utuntu twinshi cyane tubafasha kugera ku migambi yabo*

    Hari nk’ako bita TUTSI INTERNATIONAL POWER kagamije gukora icyo bise REPUBLIC DES VOLCANS canke ETATS UNIS D’AFRIQUE CENTRALE ihuje DSM na MATADI. Hari n’akandi kitwa Congres Sioniste Tutsi (COSITU)! Hari n’akandi bise ALLIANCE BUJUMBURA-KIGALI gahurikiwemo n’abatutsi bavuga ikirundi cyangwa ikinyarwanda kagamije kwerekana imipaka y’intara z’abatutsi bo muri ako karere ka Grands Lacs. Muri urwo rwego reba utuntu Kagame yashyize mu kabaruwa yandikiye abatutsi bari i Goma, Masisi, Kibumba na Katale aho naho hakaba hari amakambi y’impunzi z’abahutu.



    *Yanditse agira ati*

    Muteze umutekano muke muri utwo turere twose, mugerageze kwica abahutu bose b’ingenzi bahari kandi muhore mwiteguye. Ikindi kandi ntimutinye Mobutu kuko ntacyo yatubuza. Hanyuma yarangije akabaruwa ke muri utu tujambo:” Gardez le secret de la Royaute”!



    Aho ni nyuma gato ko RPF yigarurira Urwanda yitegura kujya Zaire. Aba batutsi kandi ugomba kumenya ko badakora bonyine, ahubwo inyuma yabo hari ibihugu nka Belgique, UK na USA. Bafise integano bavuga mu ncamake ngo MENTEZ, MENTEZ, IL EN RESTERA TOUJOURS QUELQUECHOSE. Biensur il en restera toujours quelquechose, il en restera les os! Bakaba kandi bafite ibyitso bikomeye ari byo ONU na UA. None se bahutu, koko murabona ibi bintu ari ibyo gukomeza kurebesha amaso gusa no kumvisha amatwi? Koko? FDLR, koko? Iki ni igihe cyo gukomeza gushyira intwaro hasi mukegeranyirizwa hamwe mukajyanwa i Kisangani mu kintu mu by’ukuri gisa na repli tactique? FDLR, koko iki ni igihe cyo gukomeza kubuza abakongomani amahoro mu gihugu cyabo mubakura mu ntara zabo mukabarira n’imari zabo? Hari umukongomani uherutse kunyongorera ko iyo hari umu FDLR upfuye bahita batanguranwa kumusokororamo amabuye y’agaciro hamwe n’amadolari kandi ngo nta mu FDLR utagendana ibyo bintu. Koko, FDLR iki ni igihe cyo gukomeza kwiryamira mu mashyamba ya Congo aho mwirirwa mwimbura amabuye y’agaciro mwarangiza mukihindura abacuruzi b’amabuye y’agaciro? Byiringiro, koko? Mai mai, koko? Icyi ni igihe cyo gukomeza gukorera mu kajagali nk’abatagira ubwenge? Wakongomani wote, kweli, huu ni wakati wa kuendelea kuimba ‘DEBOUT CONGOLAIS’ mukiwa mumelala? Kweli? Ntimuzi ko abatutsi bo bataryama? Nk’ubu i Burundi abatutsi baho bafise akandi kantu bise ‘LA CLIQUE DE BURULI’. Ako ngo ni akantu kibumbiyemo abatutsi bakomoka i Buruli mu makomini ya Rutovu, Matana na Vyanda. Kagamije guha inkoho insorensore zose z’abatutsi (sans echec) ngo barimbure abahutu mu cyo bise

    Download 378.3 Kb.

    Share with your friends:
  • 1   2   3   4   5   6




    The database is protected by copyright ©ininet.org 2024
    send message

        Main page