Ubutumwa bwa kane bugenewe abahutu baba hanze y’ibihugu byabo umutwe: Reseaux des Hima-Tutsi (2015)



Download 378.3 Kb.
Page1/6
Date13.05.2017
Size378.3 Kb.
#17922
  1   2   3   4   5   6
UBUTUMWA BWA KANE BUGENEWE ABAHUTU BABA HANZE Y’IBIHUGU BYABO

Umutwe: Reseaux des Hima-Tutsi (2015)

Iyo ugiye mu bihugu byo mu Burasirazuba Bwo Hagati, mu bihugu nka Irak, Israel, n’ibindi, noneho ukahava ukamanuka ukinjira muri Afrika mu bihugu nka Egypt, Soudans, Erithrea, Ethiopia, Djibutti, Somalia, Uganda, Rwanda, Burundi, TZ, DRC, n’ibindi, usanga harangwa amakimbirane y’urudaca y’udutsiko tw’abantu batava ku izima kandi ugasanga ahanini barwanira gufata cyangwa kuguma ku butegetsi bw’ibihugu cyangwa intara barimo. Abo bantu rero batava ku izima nk’uko twabibonye mu butumwa bwa gatatu, bageze muri Afrika baturutse mu Burasirazuba Bwo Hagati. Ntabwo rero bose baje ku buryo bumwe. Bamwe banyuraga mu misozi bagenda bazamuka bamanuka, abandi bagendaga bakurikiye ibibaya bitagira imisozi miremire cyane, abandi baje bakurikiye inkengero z’ibiyaga n’inzuzi naho abandi bamanuka bakurikiye inyanja. Abakurikiye inkengero z’inyanja (Red & Indian), bageze muri Somalia mu majyepfo ahegeranye na Kenya bahashyize inkambi nini cyane yitwaga inkambi ya SHUNGWAYA. Inkambi nini cyane hafi y’aho bita Kismayu y’ubu hegereye Inyanja y’Abahinde. Bagera muri Somalia bari bamanutse baturutse muri Ethiopia. Ntiwibagirwe ko mu gihe cya kera ibihugu byitwaga andi mazina. Ethiopia yitwaga Kushi, Uburusiya bwitwaga Gogu, Irani yitwaga Uajemi, Libye yitwaga Putu, Uburaya bw’Uburasirazuba bwigeze kwifatanya n’Uburusiya bwitwaga Gomeri, Ibihugu by’Abarabu mu majyepfo y’Uburusiya cyane cyane Turquie hitwaga Togarma, n’ahandi n’ahandi. Bageze rero aho muri Somalia baturutse Kushi biyise Abakushi. Iyo nkambi kandi ntabwo yarimo abakushi gusa ahubwo hari n’abantu b’andi moko bari bahasanzwe. Muri ako kajagari rero abakushi babyaranye n’abantu benshi. Abo babyawe nabo bagakomeza kubyarana n’abandi. Nuko muri urwo rusobe havamo amoko atandukanye y’abantu bafite amaraso y’abakushi ariko batari abakushi ijana ku ijana. Amwe muri ayo moko ni nka Kikuyu biganje muri Kenya akaba ari nabo avukamo Jomo Kenyatta, Perezida wa mbere wa Kenya na Uhuru Kenyatta umuhungu wa Jomo Kenyatta, ubu akaba ari Perezida wa Kenya mu gihe ndi kwandika ubu butumwa. Mu moko arenga 40 atuye Kenya nibo benshi aba Kikuyu. Andi moko ni nka Meru, Kamba, Chagga, Pare, Shambaa n’abandi dusanga mu gihugu cya TZ. Abo bantu rero twise abakushi, abataranyuze mu nkambi ya Shungwaya nibo bamanutse bagenda mu misozi cyangwa bakurikiye ibibaya. Abo nabo rero bagendaga babyarana n’abandi bantu basanze mu nzira noneho haza kwivanamo amoko atandukanye. Abo ni nka Massai dusanga muri TZ barimo uwitwa Edouald Lowasa wabaye Ministiri w’Intebe wa Kikwete, tukabasanga no muri Kenya. Hari n’aba Kalinjin dusanga muri Kenya barimo Daniel Arap Moi wasimbuye Jomo Kenyatta na William Rutto Vice Perezida wa Kenya. Aba ba Kalinjin ariko usanga bagendera mu kwaha kw’Abakikuyu. Abandi rero bamanutse bakurikiye ibiyaga n’inzuzi nabo ni nk’aba Jaluo dusanga muri Kenya barimo uwitwa Laila Odinga na Barack Obama, Perezida wa USA. Abo Bakushi rero bashoboye no kubyarana n’Abarabu havamo amoko nka Wapemba, Tumbatu, Hamidu, biganje mu Birwa bya Zanzibari. Abo bakushi kandi bageze muri Uganda bahinduye izina bitwa Abaswezi, Abatembuzi ndetse n’Ababito ariko bose umenye ko ari Abakushi bavuye muri Ethiopia. Abajaluo ariko bo bahageze mbere muri Uganda bavuye muri Sudani. Ndetse Abajaluo bo birinze kwivanga n’abo Baswezi ahubwo bakomeza bigira muri za Kenya na Tanzania. Abo bandi (Abatembuzi, Abaswezi n’Ababito) nibo rero barongoranye n’ababantu basanze aho muri Uganda noneho haboneka amoko nk’Abanyankole barimo Yoweri Kaguta Museveni, abandi bavukiye muri ako kajagari bamanutse berekeye iya Rwanda na Burundi aribo bitwa Abatutsi muri ibyo bihugu. Bakomeje kwimuka ariko bitewe n’impamvu zinyuranye basubira bamwe muri TZ abo ni nk’Abazanaki barimo Mwalimu Nyerere, Abanyaturu, Abanyambo, Abahangaza, Abambulu barimo uwitwa Frederick Sumaye wahoze ari Ministiri w’Intebe wa TZ ku bwa Benjamin Mkapa na Wilbroad Slaa Secretaire General wa CHADEMA, ishyaka rirwanya ubutegetsi bwa CCM muri TZ, abandi ni nka Wazinza. Hari n’abagiye mu cyahoze ari Zaire aribo biyise Abanyamulenge barimo abitwa ba Bizimana Karahamuheto, Azarias Ruberwa Manywa n’abandi. Wibuke ariko ko na Joseph Kanambe Kabila ari umututsi abenshi bemeza ko ari mubyara wa Kabarebe washoboye kuba Chef d’Etat Major w’ingabo mu bihugu bibiri bitandukanye. Laurent Desire Kabila rero arongora nyina wa Joseph Kabila, yasanze Joseph yaravutse, il parait ko ngo yishe se nuko agacyura nyina. Uwo Joseph Kabila rero niwe warashe Laurent Desire Kabila amusanze mu biro nuko afata ubutegetsi bw’igihugu cyitwaga Zaire afashijwe n’Abanyamerika banyuze mu Rwanda no muri Uganda, bamaze kubyemeranwaho na Angola. Ubonye ariko ko na Laurent Kabila yishe se wa Joseph? Intambara rero ucyumva mu cyahoze ari Zaire zifite inkomoko mu Rwanda, mu Burundi no muri Uganda, ni amakinamico agamije gukomeza guhungabanya umutekano hamwe no gukurikirana FDLR muri RDC kugira ngo baburizemo ibitero byayo uturutse ku butaka bw’icyo gihugu. Abo bantu rero ubonye ko bafite amazina atandukanye kandi banaje ku buryo butandukanye. Bamwe baje banyura mu misozi, abandi baza banyura mu bibaya, abandi baza bakurikiye inkengero z’inzuzi harimo n’urwa Nile, ni nayo mpamvu bitwa nilotiques, noneho abandi bakurikira inkengero z’inyanja Itukura n’iy’Abahinde. Bagiye kandi bivangavanga hagati yabo no hagati y’abo basanze ariko kuko ahanini ADN yari iyabo, bakaba abenshi muri bo baranyuze muri Ethiopia (abakushi), ni ukuvuga ko n’abatutsi bafite amaraso ya Ethiopia cyangwa amaraso y’abakushi (they are cushtic blooded). Uzabona rero n’abatutsi bari mu Rwanda harimo abakunda kwibera mu misozi, abo ni nk’Abagogwe bo mu Ruhengeri mu nkengero z’Ibirunga, abandi bakibera mu bibaya byo ku Mayaga no mu Mutara. Bisa n’ibyabagiye mu maraso ni yo mpamvu nk’abaje bakurikiye ibiyaga, byumvikana ko bamenyereye kurya amafi, ni bo usanga barananiwe kuba mu Rwanda canke mu Burundi hataba amafi ahagije noneho bakisubirira muri Tanzania cyangwa muri Uganda aho birira amafi yo mu biyaga bya Victoria na Tanganyika. Wumvise ariko icyo bahuriyeho bose ko ari amaraso bakuye muri Ethiopia bigatuma bitwa abakushi. Ayo maraso rero yagiye atakaza ireme uko bagendaga bazenguruka banivangavanga n’andi moko basangaga aho banyuraga. Abashegeshwe cyane ariko ni abanyuze mu nkambi ya Shungwaya kuko bahatakarije plus de la moitie by’amaraso y’ubukushi, abo ni nk’aba Kikuyu.

*Bimwe mu biranga Abakushi aho bari hose*

  1. Ni abasambanyi kabuhariwe:**Ntibarobanura kandi ntibagira feri (frain). Umututsi iyo ashyutswe ashobora gusambana n’umuntu uwo ariwe wese atitaye ku cyo bahuriyeho. Ndetse ushobora kuba warumvise ko bamwe basambanya na bashiki babo cyangwa ba nyina, abo ni nk’Abanyamulenge. Ndetse ubanza n’inyamaswa cyangwa amatungo batabirebera izuba. Hari umuntu wigeze kumbwira ko na Kagame yigeze kwimya ihene! Ni na bo kandi bazanye ibyo gusambana ku bantu bahuje ibitsina (homosexualite) ubwo bari bakiri i Sodoma na Gomora. Abagore b’abakushikazi kandi bakunda imboro birenze urugero. Abenshi kandi muri bo banakora umwuga wo gucuruza ibituba byabo mu mihanda. Uzasanga banyanyagiye mu mijyi aho bahura n’abagabo benshi banyuranye. Nimvuga abakushi canke abakushikazi umenye ko nabashyize muri rusange bose nk’uko nabisobanuye haruguru aho. Umugore w’umukushikazi iyo avuye mu rugo yinyuzeho akajya mu mabonaniro niyo haba ari mu nsengero, burya aba agiye gushaka umuswera. Umunsi umwe nigeze kubumva bari babiri barimo baganira, noneho umwe abwira mugenzi we ati: ‘winkerereza sha nihute njye gushaka undaswe’. Ubwo nakoze ku buryo batambona ariko nkomeza kwibaza kuri iryo jambo undaswe. Noneho natangiye gukora ubushakashatsi kugira ngo menye icyo wa mugore yashakaga kuvuga. Naje kumenya ko iyo barimo bavugana ibintu by’amabanga amagambo amwe n’amwe barayacurika noneho bakabyita igicuzi. Urugero ushatse nko gucurika ijambo Habyarimana, wavuga Namaribyaha. Noneho nshobora no kuguha umwitozo: vuga iyi nteruro icyo isobanura: “ndisubirira inyuma”. Noneho ubwo usubiye kuri rya jambo undaswe, urasanga risobanura unswera. Birumvikana rero ko umusore w’umuhutu ananiwe kwihangana akiyemeza kujya gushaka umugore wo mu muhanda, inshuro nyinshi ahura n’umukushikazi. Abenshi kandi mu bahutu barongoranye n’abakushikazi, ubabajije wasanga barakubitanye kuri ubwo buryo. Icyo ugomba kumenya aha ni uko uwo mukushikazi ava murugo yateguye igituba cye gusa. Noneho numuswera, uzaba usweye igituba cye gusa. Nukomeza kumuswera uzakomeza guswera igituba cye gusa! Nawe azakiguha akiguhate hanyuma ushobora kujya kwireba ugasanga wamurongoye. Ibuka ava mu rugo icyo yateguye: igituba cye gusa. Nurongora umukushikazi rero kuri ubwo buryo, uzoba urongoye igituba cye gusa naho umutima we ntuzigera umenya aho uba. Muzakomeza kuba babiri aho kugira ngo muhinduke umubiri umwe nk’uko Biblia yera ibitubwira mu isezerano rya kera mu gitabo cy’itangiriro 2:24 Ni cyo gituma umuntu azasiga se na nyina, akabana n’umugore we akaramata, bombi bakaba umubiri umwe.



  1. Ntibava ku izima kandi bagira inzika:** Bahora biteguye kwihagararaho byaba ngombwa bagapfira ibitekerezo byabo. Ibitekerezo byabo kandi nibyo bemera gusa. Aha batandukanye cyane n’abahutu. Bamwe mu bahutu bakunda kwivuguruza, kwisubiraho no kutagira aho bahagaze. Ingero ni nyinshi ndetse umwe muri bo yigeze kubazwa ikibazo, bamubazaga impamvu yisubiyeho akemera gukorana n’abatutsi asubiza agira ati: il n’y a que les imbeciles. Uyu kandi ubanza yari anafite utubazo mu gifransa ku buryo hari aho yigeze kuvuga ngo Habyarimana est mort dans un avion d’accident! Abandi ni nka ba Twagiramungu Faustin allias Rukokoma, Pierre Celestin Rwigema, Pasteur Bizimungu, Generali Rwarakabije, n’abandi. Dusubiye ku bakushi rero ugomba kumenya ko badakunda imishyikirano kubera ko badashobora kubahiriza ibyayivuyemo. Niba ushaka kumbeshyuza ujye kureba Arusha niba negociations zahabereye hari icyo zatanze. Abakushi bo bari bagamije gufata ubutegetsi bwose gusa nta kindi kandi ni byo bakoze. Wenda ushobora kumpa akarorero ku gihugu c’uburundi: uti none ko CNDD-FDD (abahutu), yumvikanye na UPRONA (abatutsi) noneho bagashiraho Gouvernement bahurikiyemo bose. Aho nshobora kukwemeza ko CNDD-FDD utabazi neza. Nyangoma wayitanguje ni umuhutsi. Ndayikengurukiye w’umuhutu wamusimbuye ntiyamazeho kabiri. Pierre Nkurunziza ni umuhutsi. Rajabu Hussein (ubu ari mu ibohero) ni umuhutsi. Iyo mpamvu irakwereka ko bashoboraga kwemera kuko nyina ubabyara ari umwe. Ikindi ni uko UPRONA yabonaga igeramiwe kandi ikabona ishobora guhirikwa ku nguvu noneho igapfa kwemera imishikirano ngo babone uko bitegura ayandi mabi, umengo kandi ubu iyo myiteguro igeze kure, il parait que ingabo za Kagame zamaze gukora infiltration i Burundi, ndetse hakaba hari na rebellion y’abatutsi ikorera muri DRC iyobowe n’umujenerali w’umututsi w’umunyagwanda. So, FDD barabe maso! Ariko se ubundi kuki utibaza impamvu FNL-PALPEHUTU bahora bayibuza kwinjira mu butegetsi? None ubu Agathon Rwasa agasa n’uwabuze ibyicaro? Bitekerezeko ndetse kandi wibuke ko mu Burundi intambara zigikomeje. Nubwo abakushi batava ku izima ariko, ugomba kumenya ko bazi kwiyoberanya ku buryo butangaje ndetse bishobora no kugera ahantu bakiyoberwa. Nawe uri gusoma ibi bintu witonze ushobora kuba uri umututsi wiyoberanyije ukiyita umuhutu kugira ngo ubone uko uyobya abahutu. Reka nkubwire igishobora kukwibutsa. Niba uri gusoma ibi bintu noneho ukumva undakariye, ukumva wuzuye umujinya mu mutima, uhite umenya ko uri umututsi. Niba ababyeyi bawe bakiriho ubabaze barakumara amatsiko. Kutava ku izima kwabo rero gutuma iyo bashyize hamwe ari benshi, noneho bakiyemeza imigambi, yaba myiza canke mibisha, igihe cazoshika bakayigeraho uramutse udashoboye kubakoma imbere. Ndaguhe akarorero: Bujya baramutse biyemeje kumaraho abahutu, noneho ntushobore kubakoma imbere, igihe cozogera bakabishikako. Iryo jambo kumaraho risimbuze gutegeka noneho urebe icyo ubona. Noneho reka nkubaze akabazo: babigezeho canke ntavyo bagezeho? Imbere ndaza kukwereka ibyo biyemeje kugeraho, aho bavana imbaraga n’ukuntu bakomwa imbere.**



  1. Bakunda cyane ubutegetsi:** Niga muri 3eme anee secondaire, niganaga n’abandi bahungu batandatu, ubwo twese hamwe twari barindwi. Nta mukobwa numwe twiganaga, ubanza ariyo mpamvu ntinya abagore b’inzaduka! Ni uko muri iyo classe yacu twari abahungu barindwi gusa. Abahutu twari batanu n’abakushi bari babiri. Noneho dukora amatora ngo turebe uzaba chef de classe. Hiyamamaje jye Kmc n’umukushi umwe. Urashaka kumbaza uwatsinze amatora? Cya gikushi cyahise ubwo gitangira gucicikana, kirukanka mu bandi bose nuko amatora arangiye amajwi abaruwe kindusha ijwi rimwe gusa! Nuko kiba chef jye mba sous chef! Ubwo iyo riza kuba ishyaka rya politique? Ntubona ko cyari kuba president jye nkaba vice president? Ubwo rero urahita ubona ko batitanga mu kurwana gusa ahubwo bitanga no mu gushaka amajwi iyo bibaye ngombwa ko haba amatora afifitse. Gusa iyo batsinzwe amatora bahita begura imbunda. Mu bihugu barimo rero uzasanga cyangwa bafise ubutegetsi canke bari mu ngwano.



>*DRC: President wa DRC Joseph Kabila ni umututsi, yigeze kugira ba vice-president babiri harimo Azarias Ruberwa Manywa nawe w’umututsi wiyita umunyamulenge. N’abandi bategetsi benshi bo muri icyo gihugu ni abatutsi barimo ba Bizimana Karahamuheto, umujenerali uyoboye igipolisi Charles Bisengimana, umujenerali uyoboye ingabo muri Sud Kivu witwa Pacifique Masunzu, n’abandi. Aho nyine muri DRC iyo bikanze ko hari umuntu ushobora kubavana ku butegetsi akoresheje uburyo ubwo ari bwo bwose, bahita bigabanyamo ibice bibiri: kimwe kikaguma i Kinshasa ku butegetsi, ikindi kikaza mu turere tw’iburasirazuba za Goma na Bukavu bagahita bashyiraho rebellion noneho bagatangira kwirwanya! Noneho kubera ko abakongomani muri rusange batinya intambara, ubwo bahita batera hejuru ngo habe imishyikirano na cessez-le-feu. Burya baba bitegura ko habaye nk’amatora hakagira umubantu ufata ubutegetsi, ba batutsi bose bahita bireplia muri ya rebellion jipya noneho bakisubiza ubutegetsi.*>

<*Burundi: President Pierre Nkurunziza w’Uburundi ni umuhutsi. Ongeraho n’indi myanya abatutsi bahawe mu gihe cy’imishyikirano, kandi kugeza ubu igisirikare c’Uburundi igice kigizwe na 60% ni abatutsi. Abahutu abenshi bari mu gipolisi aho birirwa bararya za ruswa mu mihanda. Umugabo wemerwa n’Abanyamerika i Burundi ukaba ushatse wanamwita l’homme fort de Bujumbura ni Major Pierre Buyoya wigeze gukora coup d’etat zirenga ebyiri zose, ndetse muri kano kanya ndi kwandika, ari kwiyamamariza kuba Secretaire Generale wa Francophonie! Heureusement ko yatsinzwe!*>

<*Uganda: Yoweri Kaguta Museveni ni umututsi ndetse hari n’abemeza ko ari umunya Gitarama. Igisirikare cye kigizwe kandi kiyobowe n’abahima. Ndetse Museveni ngo yaba ari gutegura umuhungu we ngo azabe ariwe umusimbura ku butegetsi, akaba kandi ngo uwo muhungu ariwe ushinzwe ingabo zirinda se. Abagande b’abahutu abenshi bibereye muri opposition.*>

<*Rwanda: Ubutegetsi bwo mu Rwanda bumeze nk’ikintu kigizwe na plusieures couches. Couches 2 z’inyuma ni ziriya mwita gvt no2 canke formel (leta y’imusozi) iyobowe n’umumotsi na gvt no1 informel (leta yo muri underground system canke y’ikuzimu) iyobowe na General Jack Nziza. Couche ya nyuma ari nayo bita formel iboneka nk’irimo abamotsi (abahutu). Iyo uyivuyeho uhita ugwa kuri informel kandi nta muhutu wongera gusangamo. Kandi uko zigenda zikurikirana ni nako zigenda zisumbana ingufu. Iyo ya kabiri burya ushobora kuyibatiza akazina k’akazu k’abatutsi baturutse i Bugande. Iyo uvuye kuri no1 uhita ugwa ku ya gatatu igizwe na Kagame n’umugore we n’abana. Iyi kandi ikaba ifise ingufu kuruta izi zayibanjirije. Burya nubona Nyiramongi ari mu Burusiya ujye uhita umenya ko yatumwe n’iriya gvt ya gatatu. Uherutse no kumva Kagame yajyanye n’umukobwa we muri USA. Burya wa mukobwa yari mu kazi! Indi couche ikaba ari nayo ya nyuma igizwe n’umuntu umwe rukumbi akaba ari nawe abantu batizera bakunze kwita l’homme fort. Uretse ko mu minsi mike tuzarihindura tukamwita l’homme faible! Burya l’homme fort ni umwe gusa mu isi no mu ijuru irindi zina rye ni Yesu.*>

<*Tanzania: Nyerere wategetse TZ imyaka n’imyaniko kuva icyo gihugu cyabona ubwigenge muri 1964 ni umututsi waturutse i Burundi. Muri TZ bahageze biyise ABAZANAKI kubera ko iyo bahageraga, uwahageze mbere yabazaga abamukurikiye ngo wazanye iki se? Nuko biramenyerwa bitwa abazanaki gutyo. Uwo mugabo w’umututsi yagaragaye cyane mu gihe abaTZ barwanaga n’abakoloni. Kubera rero ko yari muri bacye cyane bize muri universite dore ko yari afite Licence muri Education yavanye UK, akaba ari nawe muTZ wambere washoboye kwiga muri UK, akaba uwa kabiri gufata impamyabumenyi mu rwego rw’ikirenga, yashoboye kugaragaza ubuhanga (buvanze n’ubucakura), nuko agirirwa ikizere. Abongereza babanje kumugira Ministre w’Intebe noneho bagiye mu matora y’umukuru w’igihugu ishyaka rye TANU, rimugira umukandida, umwanya wa Ministre w’Intebe awusigira umuhutu witwa Kawawa noneho Nyerere atsinda amatora aba President gutyo. Ari ku isonga ry’abatangije iryo shyaka TANU, ryaje kwitwa CCM ubwo Tanganyika yari imaze kwishyira hamwe na Zanzibar 1967 bigakora igihugu kimwe. Iryo shyaka rero CCM ryategetse TZ kuva icyo gihe yabona ubwigenge kugeza ubu. Uwo Nyerere nyine niwe washyizeho ishyaka rya UPRONA afatanyije na Rwagasore na Mubirigi. Byabereye i DSM Mtaa wa Twiga le 09/05/1962. Iryo shyaka rero ryahise ryiyandikisha ku rutonde rw’amashyaka kuri no 4166 rihabwa agasanduku k’iposta no 20190 ndetse ngo umubitsi wa TANU niwe wabanje kuba umubitsi wa UPRONA! Nyerere niwe wakijije Umwami Kigeli wa 5 ubwo yari asubiye mu Rwanda Ababirigi bagiye kumwica. Nyerere yahise abatumaho ababwira ko nibamwica nawe yica ababirigi bose babaga muri TZ. Nuko umwami Kigeli yahise arekurwa ahubwo baramuherekeza bamugeza i DSM, noneho Nyerere amufasha kujya USA. Nyerere niwe wajyanye Museveni ku butegetsi. Nyerere niwe wajyanye ba Kagame ku butegetsi. Nyerere yashyigikiye ba John Garang muri Sudani, ba Kabila mu cyahoze ari Zaire, ibi ndabigarukaho neza imbere. Gusa nagira ngo nkwereke ko Nyerere yashoboye gucengeza abatutsi mu gihugu cya TZ akabashyira mu mashuri meza yarangiza akabahishahisha mu nzego nyinshi z’ubutegetsi za TZ. Ndetse yanabanyanyagije mu gihugu hose bivangavanga mu moko menshi agize TZ bityo bagasa n’aho aribo bifatiye igihugu. Ubanza ahari urwego badakomeyemo ari igisikare ariko igipolisi nibo bakiyoboye. Ushinzwe impunzi ni umututsi kuburyo nta mpunzi y’umuhutu yemerewe gukandagira i DSM. Wibuke n’ukuntu inkambi z’abahutu zafunzwe muri icyo gihugu. Burya byose ni Nyerere wabikoraga. Ibitekerezo byose rero TZ igenderaho ni ibya Nyerere. Abamusimbuye nka Mwinyi (umuhutu ukomoka muri Zaire), Mkapa (umuhutu ukomoka muri Mozambique), Kikwete (umuhutu ukomoka muri Zaire), ni Nyerere wabateguye. Abo rero uko bagiye bakurikirana nta numwe ukomakoma abo batutsi Nyerere yasesetse hirya no hino mu butegetsi. Ikindi kandi iyo uvuye kuri abo baperezida, mu byukuri Nyerere yakoreshaga nk’udukingirizo, uhita ugwa kuri ba 1er ministers b’abatutsi! Barimo uwitwaga Sokoine Moringe, Eduald Lowasa abo bakaba ari abo mu bwoko bw’abamasai, Joseph Warioba uyu ni umukuria nawe afite amaraso y’abakushi, Fredrick Sumaye uyu ni umututsi wiyoberanyije. None se wiboneye abategeka TZ? Niyo mpamvu Gen Bigaruka wa FDLR yagiye i DSM yajya kwireba akisanga mu maboko ya Kagame!*>

<*Kenya: Daniel Arap Moi ni uwo mu bwoko bw’aba kalinjin akaba ari abakushi. Ni bacye cyane ariko muri Kenya ku buryo bakorera mu kwaha kw’aba Kikuyu. Aba Kikuyu nabo kandi akaba ari nabo Jomo Kenyatta akomokamo, uriya wabaye Perezida wa mbere wa Kenya, twabonye ko ari imbuto zavuye i SHUNGWAYA. Bafite uturaso tw’abakushi. Aba Kikuyu rero nibo bifitiye ubutegetsi bwa Kenya. Ariko se uribuka abo twabonye bitwa aba Jaluo aba kandi bakaba ari abakushi original? Ubu nibo bari kurwanya ubutegetsi muri Kenya ndetse ubanza baramaze no gufata intwaro bihishe inyuma ya AL SHABAB ndetse bakaba bashyigikiwe na Museveni na Kagame. Uribuka mu matora abanziriza aherutse muri Kenya? Ubwo uwitwa Mwai Kibaki (umu Kikuyu), yiyamamazanyaga na Laila Odinga (umu Jaluo)? Laila Odinga yasaga n’aho yatsinze ndetse banatangiye kumubwira ngo yitegure kujya kurahira mu gitondo. Ariko bigeze mu gicuku bahita bajya kurahiza Mwai Kibaki! Uribuka imvururu zakurikiye ndetse na n’ubu imanza zikaba zigikomeza? Uribuka mu matora aherutse? Ubwo Uhuru Kenyata yiyamamazanyaga na Laila Odinga? Burya kandi ngo ingabo za Museveni n’iza Kagame ngo zari zashinze ibirindiro muri Kenya ngo amajwi niyongera guteza urujijo abahima bahite batsa umuriro kugeza ubwo bashyiriyeho mwene wabo. Gusa icyabihosheje ni uko Laila yatsinzwe bihagije ni uko abwira bene wabo ati mwihangane dutegereze amatora y’ubutaha. Ntabwo ariko Kagame abikozwa canke Museveni ahubwo batangiye kwenyegeza umuriro muri Kenya ahegereye za Mombasa bitwikiriye AL SHABAB. Ariko se ntarava muri ayo matora yomuri Kenya uribuka umugabo TZ yohereje kuba indorerezi? Yohereje umugabo witwa John Pombe Magufuli, akaba ari Ministiri ushinzwe ubwubatsi bw’imihanda muri TZ! Uyu rero akaba ari umututsi original ndetse akaba muri ayo matora yari ashyigikiye Laila Odinga! Ariko se ubu uri kubyumva canke uri kwirukansamo amaso gusa. Burya TZ yari yakoze agaperereza ibona uyu mututsi Laila Odinga ashobora gutsinda ni uko boherezayo mwene wabo ngo amushyigikire! Ni nayo mpamvu nyine uzasanga nyuma y’amatora yo muri Kenya, Uhuru Kenyatta atarebana neza na Kikwete! Barack Obama, umututsi ukomoka i Kisumu muri Kenya, amaze gutorerwa kuyobora USA yahise yemera ko azasura Kenya. Ariko amatora ya Kenya arangiye na Kenyatta akayatsinda, Obama yahise ahindura gahunda yo kujya muri Kenya ahubwo ahitamo gusura TZ. Mbere ariko y’uko agera muri TZ, yanyuze muri Senegal, bikaba bivugwa kandi ko ngo naho hari abatutsi bo mu bwoko bw’ababerberes. Naho kandi ishyamba si ryeru mu ntara ya Casamance! Perezida Obama rero avuye muri Senegal, yagiye muri Afrique du Sud gusura Mandela. Nubwo Mandela muri icyo gihe yari ashaje arwaye yarembye, ariko Obama ntiyabuze kubonana n’abantu bo muri famille ya Mandela. Wibuke kandi ko Mandela uwo nyine nawe ari umututsi ukomoka muri Ethiopia akaba asa cyane n’abatutsi biyita abambulu baba muri TZ. Nonese ugira ngo abatutsi amadolari baroshye muri ANC baribeshyaga? Obama avuye muri Afrique du Sud yagiye muri TZ. None se ubwo uzi abantu yabonaniyeyo nabo? Yabonanye na Yoweri Kaguta Museveni na Laila Odinga! Ubwo uri kumva mwa?*>

<*South Soudan: Aka ni agahugu kagizwe n’agace k’amajyepfo ya Sudani gaherutse guhabwa ubwigenge. Nako abakushi bakagize indiri. Intambara yo kubohoza ako gace yatangijwe na John Garang wiganye na Museveni muri universite y’i DSM. Nabo rero bananiwe kumvikana n’abarabu ubu bihorera mu mirwano ku buryo l’ONU ibarambiwe yabahaye ubwigenge ariko nabyo biba iby’ubusa ahubwo ubu bibereye mu mirwano hagati y’abashyigikiye umututsi Silva Kiir n’abashyigikiye Riek Machar. Kagame na Museveni ariko bo bibereye inyuma y’uyu mututsi Silva Kiir akaba kandi ameze nk’ushaka kwigira Dictateur muri ako gace. Kenya ariko nayo byarayirakaje yiyemeza kujya inyuma ya Riek Machar!*>


Download 378.3 Kb.

Share with your friends:
  1   2   3   4   5   6




The database is protected by copyright ©ininet.org 2024
send message

    Main page